Slavonija
Odjeci tradicije
Slavonija je područje legendi čiji se mitovi i tajne ponosno prenose s koljena na koljeno. Slavonci se ponosno drže tradicija kao što su proslava žetve, narodna nošnja i lokalna narodna glazba.
Gostoljubivi su domaćini, uvijek spremni za druženje uz čašu jednog od mnogobrojnih kvalitetnih vina nastalih zahvaljujući plodnoj zemlji i uz zalogaj nekog od ljutih lokalnih specijaliteta kao što je čobanac ili riblji paprikaš.
Kamo ići
Putovi panonskog mora
Nekad nepreglednu plavu morsku pučinu danas krasi zlatna boja, a njezini su otoci danas zelene gore. Od velike vode ostale su samo školjčice u plodnim ravnicama slavonskih polja. Ali zato su tri velike rijeke, Sava, Drava i Dunav, zagrlile taj kraj i čovjek je znao da će u izobilju prirode tu imati dragi dom. Davno nestalo Panonsko more ipak je ostavilo jedan svoj slani izvor u Bizovcu. Temperatura vode od čak 96 °C jedinstvena je pojava u Europi. To izazovno prirodno okruženje voljelo je plemstvo koje je nekada tu gradilo dvorce te uživalo u lovu, ribolovu i vrhunskom vinu koje se pilo i na europskim dvorovima i kraljevskim krunidbama. Poznati su vinski podrumi Iloka, Kutjeva i Belja. Danas možete i sami uživati u svim tim čarima prošlih vremena. Na putovima Panonskog mora otkrijte lijepe pjesme toga kraja uz zvuke tamburice, a mnogobrojne folklorne svečanosti prikazat će vesele povorke okićenih muškaraca i djevojaka u živopisnim nošnjama, muškarci nose šokačke šešire, a djevojke zlatne dukate. Grad Vinkovci – grad s najduljim kontinuitetom života u Europi.
Kopački rit
Park prirode Kopački rit jedinstven je močvarni rezervat. Jedno je od najvećih mrijestilišta ribe srednje Europe i važno ornitološko područje.
Papuk
Jedinstvenost geološke, biološke i kulturne autentičnosti čine Park prirode Papuk jedinim geoparkom u Hrvatskoj uvrštenim na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Arheološki lokalitet Vučedol
Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava, 5 kilometara nizvodno od Vukovara, i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika.
Državna ergela lipicanaca Đakovo
Pojam „ergela” prvi se put spominje 1506. godine, iako je osnovana još u 13. stoljeću.
Dvorac Odescalchi i srednjovjekovne zidine u gradu Iloku
Iznad Dunava izdižu se zidine utvrde i dvorac kneževa Odescalchi, s renesansnom parkovnom arhitekturom, crkvom i samostanom svetog Ivana Kapistrana. Dio su dobro očuvana urbana kompleksa najistočnijega hrvatskoga grada, Iloka.
Karanac – Etno selo
Karanac odiše ugođajem nekih davnih, prošlih vremena u kojima je svaka kuća imala svoju priču koja se polako prenosila s koljena na koljeno zadržavajući izvornost i stil života daleko od užurbanosti i vreve gradske sredine.
Kutjevo
Kutjevo – vinska prijestolnica kontinentalne Hrvatske. Gradić je smješten u plodnoj Požeškoj 'zlatnoj' dolini, na južnim obroncima Krndije i Papuka u uskoj dolini rječice Kutjevčanke.
Osječka Tvrđa
Romantični stari centar grada poprima osnovne oblike početkom baroknog 18. stoljeća, a savršeno spaja vojnu utvrdu i organiziran građanski život.
Tvrđava Brod i franjevački samostan u Slavonskom Brodu
Tvrđava Brod iz 18. stoljeća jedna je od najvećih tvrđava u Hrvatskoj. Barokni franjevački samostan dobro je očuvan te je jedna od najimpresivnijih baroknih građevina u Slavoniji. Sa svojim klaustrom jedan je od najreprezentativnijih primjera samostanske arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj.
Vinkovci - Prijestolnica Šokadije
Grad bogate povijesti, kulture, arhitekture, folklora, tradicije i običaja. Kontinuitet naseljenosti dug više od 7000 godina rijetkost je i u europskim okvirima.
Đakovačka katedrala
Najmonumentalnija sakralna građevina u Slavoniji je đakovačka katedrala posvećena sv. Petru za koju je sam papa Ivan XXIII. rekao da je najljepša crkva između Venecije i Carigrada.
Širokih i nepreglednih zlatnih ravnica, izronjenih iz plodne Panonije, snažnih tokova rijeka, naplavnih područja iz kojih su iznikle stoljetne šume moćnog hrasta lužnjaka (Quercus robur) i pitomim domom više od dvije tisuće bioloških vrsta, Slavonija je plodni pedalj zemlje koji ljudska ruka oplemenjuje već više od 8 tisuća godina. Od kada je u Pleistocenu nestalo Panonsko more, nekadašnji otok Papuk postao je planina, koja nam otkriva najstarije stijene ovoga dijela Europe—granite i metamorfne stijene iz Paleozoika—prepune svjedoka, koje danas pričaju geološku povijest Zemlje. Plodna je slavonska ravnica izronila iz dubina Panonskog mora, nakon što je skoro 10 milijuna godina bila morsko dno i zaživjela doskora kao obećana, zemlja.
Uključena u prvim stoljećima naše ere u sastav Rimskog Carstva, s dvije ceste, od kojih je jedna vodila do Osijeka i istočnih provincija, dok je druga povezivala toplice Aquae Balissae — današnji Daruvar te plodne i vinorodne krajeve Požegu, Đakovo i Vinkovce, Slavonija je i zemlja koja je dala i dva rimska cara: sposobnog, hrabrog i odvažnog Valentijana I. i njegova brata Valensa.
Slaveći je kao žitnicu, ali i vinorodni kraj, među kojima se posebno ističe kutjevačko vinogorje s jednim od najstarijih europskih vinskih podruma, Rimljani su tom kraju nadahnuto nadjenuli naziv Vallis Aurea (Zlatna dolina).
Ne dvojite, krenite putovima kojima između uznositih gradova srednjovjekovnih utvrda, samostana i baroknih dvoraca Osijeka, Vinkovaca, Požege i Slavonskog Broda sve do Vukovara i Iloka kasa plemeniti autohtoni đakovački lipicanski pastuh, a gnijezda svijaju rijetke ptice, dok obzor prelijeću jata divljih gusaka uzletjelih iz glasovitog Parka prirode Kopački rit. Otkrijte iločki franjevački samostan u kojem je sahranjen glasoviti talijanski franjevac Ivan Kapistran te barokne tvrđave Slavonskog Broda i Osijeka, prave urbane i kulturne panonske metropole čije je sveučilišno i znanstveno ozračje iznjedrilo i dva hrvatska nobelovca.
